Simbol hrvatskog otpora i domoljublja: Sjećanje na ubijene Škripare s Mosora!

Škripari su bili križari koji su 1945. godine odbijali priznati komunističku vlast i nastavili su se boriti svojim posebnim gerilskim načinom nekoliko godina nakon završetka Drugog svjetskog rata. 

Njihova borba bila je prepoznatljiva po gerilskim metodama, a ime su dobili po skrovištima u kamenjarima, tzv. škripinama.

Za tadašnju komunističku vlast, škripari su predstavljali ozbiljan problem, a poistovjećivanje s njima dugi niz godina značilo je suočavanje s policijom, zatvorom i fizičkim nasiljem.

Među najbrojnijim skupinama bili su širokobriješki Škripari 

Širokobriješki škripari su bili najbrojniji među križarskim grupama u zapadnoj Hercegovini u poraću Drugog svjetskog rata.

U znak sjećanja na njih, širokobriješki navijači preuzeli su ime Škripari za svoju navijačku skupinu.

Posebno se ističu škripari s Mosora, sinovi Hercegovine, Hrvati i katolici, koji su bez suđenja brutalno ubijeni 18. rujna 1946. godine, više od godinu dana nakon završetka rata. Njihova smrt označava jedan od zločina za koji nitko nikada nije odgovarao, a o kojemu se nije smjelo govoriti sve do 1990-ih godina.

Sveta misa u spomen na ove hrabre ljude

U spomen na te hrabre ljude, svake godine se služi sveta misa na Mosoru u nedjelju najbližu danu njihove pogibije, a na mjestu stradanja podignuto je obilježje s njihovim imenima, križem i hrvatskim grbom, te zavjetna kapelica.

Na spomen-ploči uklesana su imena desetorice domoljuba: Marijofil Mandić (Široki Brijeg), Zlatko Ćavar (Oklaji), Jure Zovko (Oklaji), Bože Hrkać (Mokro), Jakiša Alpeza (Ledinac), Vidak Prskalo (Mokro), Veselko Rezić (Donji Crnač), Ivan Jurčić (Ružići), Ivan Kolobarić (Mamići), Ivan Katura (Višnjica). Ovi ljudi su, unatoč pritisku, ostali vjerni svojim uvjerenjima do tragične smrti.

Autor: Filip Kožul